Ministarstvo zdravlja Republike Srbije i Republički zavod za zdravstveno osiguranje pokrenuli su Nacionalnu kampanju „Srbija protiv raka“ u skladu sa Nacionalnim programom usvojenim od strane Vlade Republike Srbije. U tom smislu nacionalna kampanja MART, MESEC BORBE PROTIV RAKA ima za cilj smanjenje broja novoobolelih i broja umrlih od malignih oboljenja, što se može postići ukoliko se kod građana razvije svest o značaju preventivnih pregleda.
Svake godine u svetu jedna od osam umrlih osoba je žrtva raka i ova bolest godišnje odnese više života nego AIDS, tuberkuloza i malarija zajedno. Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije (SZO), preko 25 miliona ljudi u svetu živi sa rakom. Svake godine u svetu se registruje 12 miliona novoobolelih, od čega oko 60% u zemljama u razvoju, dok 7,6 miliona ljudi umre od malignih bolesti. Najveći porast, kako u oboljevanju tako i u umiranju, registrovaće se u nerazvijenim i slabo razvijenim zemljama sveta. Dobra vest je da se otprilike 40% malignih tumora može sprečiti.
U Srbiji svake godine od raka oboli 32.000 osoba, a 20.000 umre od posledica ove bolesti. Rak predstavlja drugi po učestalosti uzrok smrti stanovnika Srbije, posle bolesti srca i krvnih sudova.
Prema podacima iz Zdravstvenog stanja stanovništva AP Vojvodine u 2008. godini svaki 5. stanovnik Vojvodine je umro od posledica raka, a specifična stopa smtrnosti (broj umrlih na 10.000 stanovnika od raka) je 30,4.
Maligne bolesti u velikom broju slučajeva su izlečive ukoliko se otkriju na vreme. Od 100 obolelih od nekog maligniteta uspešno se izleči skoro polovina pacijenata. Svake godine broj onih koji boluju od raka poveća se 3-5% i ako se takav trend nastavi, godine 2030. biće dva puta više obolelih od zloćudnih tumora nego danas, a 17 miliona ljudi će biti žrtva ovih bolesti, procene su vodećih svetskih stručnjaka iz oblasti onkologije i SZO.
Stope preživljavanja
• rak tela materice - 86 odsto
• rak grlića materice - 61 odsto
• rak prostate - 61 odsto
• rak dojke - 57 odsto
• rak jajnika - 49 odsto
• limfomi i leukemija - 44 odsto
• rak debelog creva (muškarci) - 41 odsto
• rak pluća - 12 odsto
• rak želuca - 8 odsto
Kod žena su najzastupljeniji rak dojke i rak grlića materice, a zatim rak pluća. Po broju i vrstama malignih tumora koji se javljaju u našoj zemlji ni po čemu se ne razlikujemo od zemalja u razvoju. Jedino smo po broju obolelih od raka grlića materice na 1. mestu u Evropi sa oko 1400 novoobolelih slučajeva godišnje, a oko 500 žena umre svake godine od ove bolesti. Sve države u Evropi, osim Srbije i Albanije, značajno su redukovale ovu vrstu raka, kao jedinog stoprocentno izlečivog. Rak grlića materice prouzrokovan je nekim tipovima Humanog papiloma virusa (HPV). Najčešća maligna bolest kod žena je rak dojke. U Srbiji svake godine 4000 žena oboli od raka dojke, a broj obolelih je u neprekidnom porastu. Veliki broj žena u našoj zemlji oboli i od raka debelog creva, oko 1500 žena godišnje.
Muškarci najčešće obolevaju od raka pluća, raka debelog creva i raka prostate. Svake godine u Srbiji blizu 4000 muškaraca oboli od raka pluća. Rak debelog creva je drugi najčešći uzrok smrtnosti u Srbiji, svake godine odnese oko 2300 života. Godišnje u Srbiji oboli oko 2200 muškaraca od raka debelog creva.
Najzastupljenije maligne bolesti kao što su rak dojke, rak grlića materice i rak debelog creva mogu se izbeći metodama ranog otkrivanja, odnosno uvođenjem skrinig programa.
Skrinig program podrazumeva metode koje su bezbolne, jednostavne, da se mogu primenjivati u velikim razmerama, da ne oštećuju tkiva organizma, da se mogu ponavljati, da nisu skupe i da budu dovoljno pouzdane. Skrining metodama se mogu rano otkriti karcinom grlića materice, dojke, debelog creva, rektuma, kože, i eventualno još neke lokalizacije (ali su za sada te metode ranog otkrivanja drugih lokalizacija nedovoljno prilagođene za masovan skrining). Ne-efikasan je skrining kod karcinoma pluća, čak i kod detekcije u ranim fazama smrtnost od raka pluća je visoka, pa su za ovaj lokalitet najznačajnije mere primarne prevencije (prvenstveno prestanak pušenja i izloženosti duvanskom dimu).
Najvažniji cilj ove kampanje je podsticanje stanovništva na preventivne preglede odnosno povećanje nivoa svesti o značaju preventivnih pregleda koji se sprovode skrinig metodama.
Od posebnog su značaja aktivnosti na ranom otkrivanju karcinoma dojke i karcinoma grlića materice, dve najznačajnije lokalizacije dostupne ranoj detekciji.
Rizik oboljevanja od raka može se značajno smanjiti primenom preventivnih mera i aktivnosti:
• Prestanak pušenja duvana i izbegavanje izloženosti duvanskom dimu
• Ograničena potrošnja alkohola
• Izbegavanje preterane izloženosti sunčevoj svetlosti
• Održavanje zdrave telesne težine
• Izbalansirana ishrana
Karcinom grlića materice
Preventivni pregled tj. skrining metoda karcinoma grlića materice je PAP-a test (Papanikolau test), vrsta pregleda vaginalnog brisa čija je uloga otkrivanje promena na ćelijama grlića materice. U toku kratkog i bezbolnog ginekološkog pregleda, Vaš ginekolog će pažljivo, četkicom ili špatulom, uzeti bris sa grlića materice. U tom brisu se nalaze i ćelije sa površine grlića materice. Uzorak se potom šalje u laboratoriju gde će biti analiziran pod mikroskopom. Na ćelijama se posle bojenja po Papanikolau metodi jasno mogu uočiti promene koje ukazuju na postojanje moguće maligne bolesti. Većina žena ima normalan rezultat Papanikolau testa. U tom slučaju rizik da dobijete rak grlića materice je mali. Ipak, nastavite sa redovnim skrining pregledima. Ukoliko se na ćelijama primete sumnjive promene, označavaju se Papanikolau grupom od III do V, što označava težinu promene. Papanikolau test je kost-efektivan metod i treba da se uradi 1 godišnje posebno kod žena:
• starosti 25-69 godina
• niskog socioekonomskog statusa
• koje su imale više seksualnih partnera
• koje imaju pozitivnu ličnu anamnezu o seksualno prenosivim bolestima
• sa veštačkim prekidima trudnoće
• sa podacima o cervikalno skvamoznoj displaziji (u narodu poznata kao ranica)
Pozitivan PAP-a test ne znači da je postavljena dijagnoza bolesti ali izdvaja pacijente koji treba da se podvrgnu daljem ispitivanju. Negativan citotest ne isključuje rak. Cervikalni bris uvek treba uzeti kada se žena javi zbog bilo kojih ginekoloških smetnji ili zbog kontrole svog zdravlja.
Karcinom dojke
Preventivni pregledi ili metode skrininga u cilju ranog otkrivanja raka dojke su:
• Samopalpacija (samopregled dojke) se preporučuje kod žena od 20. godine starosti, jednom mesečno 10. dana menstrualnog ciklusa. U skoro 90% slučajeva žene dolaze na pregled kad same napipaju neku promenu na dojci, instrukcija pacijentkinja o samopalpaciji je jednostavna i one putem zdravstveno vaspitnog rada mogu biti obučene za pregled svojih dojki (jednom mesečno)
• Fizikalni pregled od strane lekara se preporučuje kod žena od 30. godine starosti jednom godišnje. Palpacija je najjednostavnija metoda detekcije ali je teško otkriti manje tumore, naročito u žena sa velikim grudima (bar 1 godišnje da lekar obavi fizikalni pregled dojki žene)
• Mamografija, bazni mamogram trebalo bi da imaju sve žene starosti 35-40 godina, a od 40. godine jedan mamogram u dve godine
• Termovizija, danas ređe korišćena, mada brza, bezezbolna, bezopasna za ženu, laka za izvođenje, danas se smatra nedovoljno pouzdanom metodom naročito kod žena srednje i starije dobi
• Ultrazvuk, kod mlađih žena se češće koristi od mamografije
U visoko rizične grupe za razvoj karcinoma dojke spadaju:
• žene preko 40 godina starosti
• hormonski faktori
• osobe visokog socioekonomskog statusa
• osobe sa pozitivnom porodičnom anamnezom o raku dojke
• osobe sa benignom bolesti dojke
• osobe koje su imale prethodni rak dojke
• žene koje nisu rađale ili prvo rađanje posle 30 g.
• osobe sa ranom pojavom menstruacije (pre 12 g.) i kasnom menopauzom (nakon 55 g.)
Karcinom debelog creva i rektuma
Kao preventivni pregled ili metoda skrininga koristi se pregled stolice na prisustvo golim okom nevidljive krvi, Hemokult test. Test se sprovodi jednom godišnje kod osoba preko 50 godina starosti. Može da posluži za izdvajanje obolelih i rizičnih koji dalje treba da budu podvrgnuti drugim dijagnostičkim procedurama i terapijskom tretmanu.
Faktori rizika su:
• Starosna dob - rizik raste sa godinama starosti, sa “vrhom” između 50. i 55. godine života
• Zapaljenske bolesti debelog creva
• Rak debelog creva i neke druge maligne bolesti kod srodnika
• Porodični polipozni sindromi
• Pušenje cigareta
• Preterano sedenje, ishrana bogata mastima
Karcinom kože
Preventivni pregled ili metoda skrininga kod karcinoma kože tj karcinoma mladeža - melanoma (maligni tumor pigmentnih ćelija kože) je dermoskopija. Dermoskopija je najsavremenija dijagnostička metoda za rano otkrivanje karcinoma mladeža (melanoma) kao i za dijagnostiku svih pigmentnih lezija. Dermoskopija je jednostavna, bezbedna i bezbolna dijagnostička metoda sa veoma visokom senzitivnošću od 92 do 98 posto u odnosu na histopatologiju.
Najznačajniji faktor koji dovodi do pojave karcinoma kože (mladeža) je ultravioletno zračenje odnosno preterano izlaganje sunčevim zracima.
Karcinom prostate
Smatra se da je kod 5 do 10% slučajeva raka prostate za pojavu bolesti odgovorna porodična predispozicija (više slučajeva raka prostate u porodici), međutim ishrana bogata masnoćama, naročito životinjskog porekla, može povećati rizik za rak prostate. Više od 75% slučajeva raka prostate javlja se kod muškaraca starijih od 65 godina. Određivanje PSA (prostata specifičnog antigena tj. enzima kojeg luče ćelije prostate) u krvi, izmenilo je pristup dijagnozi i lečenju ove bolesti. Normalne vrednosti PSA su ispod 4ng/ml. Nivo PSA može biti povišen kod nemalignih oboljenja prostate i nekih drugih oboljenja. Vrednosti iznad 10 ng/ml u 70% slučajeva ukazuju na prisustvo raka prostate. Vrednosti viši od 20 ng/ml mogu ukazivati na proširenu bolest pa su i planirana ispitivanja opsežnija. PSA se koristi u ranom otkrivanju raka prostate, dijagnostici bolesti i praćenju efekta lečenja.
Karcinom pluća
Najbolji način borbe protiv raka pluća su prestanak pušenja i izlaganja duvanskom dimu. Polovina pušača umre od bolesti izazvanih pušenjem, četvrtina pušača umre u srednjim godinama života (30-69), a pušači imaju u proseku 10 godina kraći životni vek od nepušača. Prekid pušenja u 50. godini prepolovljuje a u 30. godini života gotovo eliminiše rizik; odvikavanje u dobi od 60, 50, 40 ili 30 godina doprinosi produženju života za 3, 6, 9 ili 10 godina.
Leave a Reply